Kopriva je višegodišnja biljka bogata fitokemikalijama i specijaliziranim metabolitima (SM), što ju svrstava u kategoriju biljaka velikog potencijala i široke primjene. Iako raste samoniklo u prirodi, teži se njenoj kultivaciji u svrhu dobivanja gotovog proizvoda ujednačenog kemijskog sastava. Odabranim agrotehničkim mjerama tijekom fenofaza u razvoju biljke značajno se može utjecati na sintezu i akumulaciju SM, koji su pod izravnim utjecajem brojnih biotskih, abiotskih i antropogenih čimbenika. Ključni čimbenici za dobivanje nutritivno kvalitetnog proizvoda adekvatnog prinosa uključuju balansiranu gnojidbu, fenofazu razvoja i dinamiku košnje. Sve evidentnije klimatske promjene potenciraju implementaciju suvremenih metoda uzgoja. Suvremene tehnike proizvodnje povrća podrazumijevaju hidroponski uzgoj koji pokazuje niz prednosti: dobro gospodarenje prirodnim resursima, racionaliziranu potrošnju vode zbog recirkulacije hranive otopine, sprječavanje gubitka hraniva iz rizosfere, kontrolu abiotskih čimbenika hranive otopine te zraka. Prilikom plasmana proizvoda na tržište, a u svrhu što duljeg očuvanja nutritivnih i organoleptičkih kvaliteta te trajnosti proizvoda, nužno je pakiranje istog s ciljem smanjenja kontakta svježe koprive s atmosferom okoliša. Ključni čimbenici prilikom pakiranja su odabir adekvatnog ambalažnog materijala i sastav plinova u pakiranjima. Pakiranje u modificiranoj atmosferi značajno usporava degradaciju nutritivnih svojstva svježe ubrane biljke uz osiguravanje mikrobiološke ispravnosti pakiranog proizvoda.